Zatvoreno
Sanacija i remedijacija gradske deponije u gradu Pirotu ( II faza )
- Rok za podnošenje
-
05.10.2026 11:00
Rok je istekao
Vreme: Europe/Belgrade
Proveri na zvaničnom portalu ↗ Konačna provera i podnošenje — na zvaničnom portalu (Portal javnih nabavki (UJN)).
🏛 JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE "REGIONALNA DEPONIJA" PIROT Koncentracija: srednja Kako se računa
- Lokacija naručioca
- Pirotski (Pirot)normalizovano
- Procenjena vrednost
-
312 500 000 RSDprocena
≈ €2 662 792 (preračunato)normalizovano
- Vrsta postupka
- Otvoreni postupak
- Izvor
- Portal javnih nabavki (UJN) Nacionalni portal javnih nabavki ≈ € (kurs NBS) · o izvoru
Opis i tehnička specifikacija
Iz dokumentacije
Tehnička specifikacija - nesanitarna deponija Pirot - 2 faza.docx
PROJEKTNI ZADATAK – TEHNIČKA SPECIFIKACIJA ZA IZVOĐENJE RADOVA NA SANACIJI I REKULTIVACIJI NESANITARNE DEPONIJE PIROT, k.p. br. 2181/6, 2181/1, 2182, 2183, 2184, 2185, 2186, 2187, 2188, 2189, 6568/23, 6568/9, 6568/8, 2140, 2139/1, 2138/1, 2137/1, 2137/2, 2137/6, 2136/1, 2135/2, 2134/2, 2133/2, 2132/3, 6568/28, 6568/40, 2130/3, 2132/1, 2130/1, 6568/29, 2181/4, 2181/5, 2190/1, 2190/4, 6568/30, 6568/33, 6568/32, 2131/2 KO Pirot
SADRŽAJ:
1.1.Zakonski osnov:2
1.2.OPŠTI PODACI3
1.3.PODACI O LOKACIJI4
1.4.POSTOJEĆA TEHNIČKA DOKUMENTACIJA4
1.5.1.Opis kontaminirane lokacije6
1.5.1.1.Geografski položaj lokacije i kopija KT plana6
1.5.1.2.Podaci o površini i nameni lokacije7
1.5.1.3.Približna površina i/ili zapremina potencijalno zahvaćena zagađenjem9
2.Prikaz predloženog rešenja sanacije11
2.1.Opis planiranih aktivnosti12
2.2.Prikaz tehnologije tretiranja (prerada, reciklaža, odlaganje i sl.) svih vrsta otpadnih materija20
2.3.Način postupanja sa otpadom nastalim kao posledica zagađenja i primenjene mere sanacije i rekultivacije23
2.3.1.Uslovi i mere zaštite životne sredine, odnosno uslovi zaštite prirode23
2.3.2.Stručni nadzor i interne mere kontrole koje obezbeđuju odgovarajuće izvršenje efikasnosti planiranih mera25
2.3.3.Interne mere kontrole koje ukuljučuju i program monitoringa kako bi se pratio tok sanacije, odnosno smanjenje rizika po ljudsko zdravlje i životnu sredinu26
Zakonski osnov:
Sve radove je potrebno izvesti u skladu sa;
Zakonom o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS", broj 72/2009, 81/2009-ispr., 64/2010-odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013-odluka US, 50/2013-odluka US, 98/2013-odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019-dr.zakon, 9/2020, 52/2021 i 62/23),
Zakonom o upravljanju otpadom (“Sl. glasnik RS”, br. 36/2009, 88/2010, 14/2016 i 95/2018-dr. Zakon i 35/23),
Pravilnikom o metodologiji za izradu projekata sanacije i remedijacije („Sl.glasnik RS", broj 74/2015),
Projektnim zadatkom – Tehničkom specifikacijom koja je sastavni deo konkursne dokumentacije,
Projektom sanacije i rekultivacije Nesanitarne deponije u Pirotu na k.p. br. 2181/6, 2181/1, 2182, 2183, 2184, 2185, 2186, 2187, 2188, 2189, 6568/23, 6568/9, 6568/8, 2140, 2139/1, 2138/1, 2137/1, 2137/2, 2137/6, 2136/1, 2135/2, 2134/2, 2133/2, 2132/3, 6568/28, 6568/40, 2130/3, 2132/1, 2130/1, 6568/29, 2181/4, 2181/5, 2190/1, 2190/4, 6568/30, 6568/33, 6568/32, 2131/2, Pirot, koji je dobio saglasnost Ministarstva zaštite životne sredine, broj rešenja 19-00-00555/2025-06 od 01.07.2025.
važećim propisima Republike Srbije za odgovarajuću oblast, standardima i situacijom na terenu.
OPŠTI PODACI
Naručilac: Regionalna deponija Pirot, Muntina Padina bb
Investitor: Grad Pirot, Gradska uprava Grada Pirota
Objekat: Nesanitarna deponija u Pirotu
Investitor
Grad Pirot
Broj stanovnika grada Pirota
49.894
Podaci o nesanitarnoj deponiji
Lokacija
Nesanitarna deponija Pirot k.p. br. 2181/6, 2181/1, 2182, 2183, 2184, 2185, 2186, 2187, 2188, 2189, 6568/23, 6568/9, 6568/8, 2140, 2139/1, 2138/1, 2137/1, 2137/2, 2137/6, 2136/1, 2135/2, 2134/2, 2133/2, 2132/3, 6568/28, 6568/40, 2130/3, 2132/1, 2130/1, 6568/29, 2181/4, 2181/5, 2190/1, 2190/4, 6568/30, 6568/33, 6568/32, 2131/2
Rastojanje od centra grada Pirota
2 km
Planski dokument
/
Informacija o lokaciji
2181/6, 2181/1, 2182, 2183, 2184, 2185, 2186, 2187, 2188, 2189, 6568/23, 6568/9, 6568/8, 2140, 2139/1, 2138/1, 2137/1, 2137/2, 2137/6, 2136/1, 2135/2, 2134/2, 2133/2, 2132/3, 6568/28, 6568/40, 2130/3, 2132/1, 2130/1, 6568/29, 2181/4, 2181/5, 2190/1, 2190/4, 6568/30, 6568/33, 6568/32, 2131/2
Površina
5ha
Pristup lokaciji
kategorisani IIa
Period deponovanja
1990. – 2013. godine
Količina otpada
469 262,00 m3
PODACI O LOKACIJI
Postojeća nesanitarna deponija je bila u upotrebi od 1990. do 2013. godine, smeštena je u sadašnjoj industrijskoj zoni, a u odnosu na najbliže stambene objekate nalazi se na oko 400 m (posmatrano vazdušnom linijom). Nesanitarna deponija je formirana na sledećim katastarskim parcelama k.p. 2181/6, 2181/1, 2182, 2183, 2184, 2185, 2186, 2187, 2188, 2189, 6568/23, 6568/9, 6568/8, 2140, 2139/1, 2138/1, 2137/1, 2137/2, 2137/6, 2136/1, 2135/2, 2134/2, 2133/2, 2132/3, 6568/28, 6568/40, 2130/3, 2132/1, 2130/1, 6568/29, 2181/4, 2181/5, 2190/1, 2190/4, 6568/30, 6568/33, 6568/32, 2131/2 u Pirotu. Pristupa joj se sa državnog puta IIa reda, koji se od izgradnje nove pristupne saobraćajnice na autoput Beograd – Sofija, ne koristi u svakodnevnoj upotrebi.
U hidrološkom smislu, predmetni prostor deponije smešten je u zoni hidrauličke veze podzemnih i površinskih voda. Nesanitarna deponija se nalazi u neposrednoj blizini reke Nišave, koja je u najužem delu od tela deponije udaljena oko 100 metara.
Površina zahvaćena deponovanim otpadom zauzima prostor od oko 5 ha. Odlaganje otpada vršeno je bez prethodne pripreme, selekcije i kontrole. Dubina sloja otpada je oko 10 m. Nivelacijski se razlikuju dve zone i to: zapadna i jugoistočna zona. Telo deponije je u većoj meri prekriveno zemljanim materijalom i obraslo je niskom vegetacijom i rastinjem.
Slika 1. Pozicija nesanitarne deponije Pirot
POSTOJEĆA TEHNIČKA DOKUMENTACIJA
Od prethodno izrađene projektne dokumentacije vezane za nesanitarnu deponiju u Pirotu, Investitor poseduje i biće dostavljena Izvršiocu po potpisivanju Ugovora:
Projektom sanacije i rekultivacije Nesanitarne deponije u Pirotu na k.p. br. 2181/6, 2181/1, 2182, 2183, 2184, 2185, 2186, 2187, 2188, 2189, 6568/23, 6568/9, 6568/8, 2140, 2139/1, 2138/1, 2137/1, 2137/2, 2137/6, 2136/1, 2135/2, 2134/2, 2133/2, 2132/3, 6568/28, 6568/40, 2130/3, 2132/1, 2130/1, 6568/29, 2181/4, 2181/5, 2190/1, 2190/4, 6568/30, 6568/33, 6568/32, 2131/2, Pirot, koji je dobio saglasnost Ministarstva zaštite životne sredine, broj rešenja 19-00-00555/2025-06 od 01.07.2025, sa Elaboratom o istražnim radovima izvedenim za potrebe izrade projekta
Opis kontaminirane lokacije
Geografski položaj lokacije i kopija KT plana
Slika 1.5.2 1 Položaj grada Pirota i Pirotskog okruga na karti Republike Srbije
Mikrolokacija
Postojeća nesanitarna deponija je bila u upotrebi od 1990. do 2013. godine, smeštena je u sadašnjoj industrijskoj zoni, a u odnosu na najbliže stambene objekate nalazi se na oko 400 m (posmatrano vazdušnom linijom). Nesanitarna deponija je formirana na sledećim katastarskim parcelama KP br. 2181/6, 2181/1, 2182, 2183, 2184, 2185, 2186, 2187, 2188, 2189, 6568/23, 6568/9, 6568/8, 2140, 2139/1, 2138/1, 2137/1, 2137/2, 2137/6, 2136/1, 2135/2, 2134/2, 2133/2, 2132/3, 6568/28, 6568/40, 2130/3, 2132/1, 2130/1, 6568/29, 2181/4, 2181/5, 2190/1, 2190/4, 6568/30, 6568/33, 6568/32, 2131/2 u Pirotu. Pristupa joj se sa državnog puta IIa reda, koji se od izgradnje nove pristupne saobraćajnice na autoput Beograd – Sofija, ne koristi u svakodnevnoj upotrebi.
U hidrološkom smislu, predmetni prostor deponije smešten je u zoni hidrauličke veze podzemnih i površinskih voda. Nesanitarna deponija se nalazi u neposrednoj blizini reke Nišave, koja je u najužem delu od tela deponije udaljena oko 100 metara.
Površina zahvaćena deponovanim otpadom zauzima prostor od oko 5 ha. Odlaganje otpada vršeno je bez prethodne pripreme, selekcije i kontrole. Dubina sloja otpada je oko 10 m. Nivelacijski se razlikuju dve zone i to: zapadna i jugoistočna zona. Telo deponije je u većoj meri prekriveno zemljanim materijalom i obraslo je niskom vegetacijom i rastinjem.
Slika 1.5.2 2 Mikrolokacija nesanitarne deponije u Pirotu
Na oko 100 m nalazi se industrijska zona, dok na 500 m se nalaze prva stambena naselja. Na razdaljini od oko 2 km vazdušnom linijom nalazi se aktivna sanitarna deponija i Regionalni centar za upravljanje otpadom Pirotu.
Sa južne strane deponije nalazi se ograda koja razgraničava deponiju od preduzeća koje se nalazi pored. Sa istočne i severoistočne strane deponija je oivičena putem, dok je sa zapadne strane oivičena državnim putem IIa reda i rekom Nišavom. Sama deponija nije ograđena, niti je postojala ikakva kontrola ulaza i evidentiranje mase kamiona koji vrši deponovanje.
Podaci o površini i nameni lokacije
Postojeća nesanitarna deponija u Pirotu smeštena je u sadašnjoj industrijskoj zoni, a u odnosu na najbliže stambene objekate nalazi se na oko 400 m (posmatrano vazdušnom linijom). Bila je u upotrebi u periodu od 1990. do 2013. godine. Deponiji se pristupa se sa državnog puta IIa reda, koji se od izgradnje nove pristupne saobraćajnice na autoput Beograd – Sofija, ne koristi u svakodnevnoj upotrebi.
U hidrološkom smislu, predmetni prostor deponije smešten je u zoni hidrauličke veze podzemnih i površinskih voda. Nesanitarna deponija se nalazi u neposrednoj blizini reke Nišave, koja je u najužem delu od tela deponije udaljena oko 100 metara.
Površina zahvaćena deponovanim otpadom zauzima prostor od oko 5 ha. Odlaganje otpada vršeno je bez prethodne pripreme, selekcije i kontrole. Dubina sloja otpada je oko 16 m. Nivelacijski se razlikuju dve zone i to: zapadna i jugoistočna zona. Telo deponije je u većoj meri prekriveno zemljanim i građevinskim materijalom i obraslo je niskom vegetacijom i rastinjem.
Slika 1.5.2.8. Nesanitarna deponija u Pirotu
Na lokaciji ne postoje nikakvi objekti, deponija nije ograđena i ne postoji kolska vaga na ulazu, niti se vrši monitoring medijuma životne sredine. U neposrednoj blizini deponije nalazi se fabrika Tigar Tyres, a sama deponija se nalazi u industrijskoj zoni.
Slika 1.5.2.9. Odlagani građevinski otpad na telu deponije
Slika 1.5.2.10. Neaktivna strana deponije obrasla rastinjem
Približna površina i/ili zapremina potencijalno zahvaćena zagađenjem
Površina deponije
Na osnovu istražnih radova koji su obuhvatili geodetsko snimanje postojeće nesanitarne deponije definisana je granica tela deponije, čime je dobijeno da površina koju zauzima nesanitarna deponija – smetlište čvrstog komunalnog otpada iznosi cca 49 500 m2.
Zapremina deponije
Na osnovu geodetskog snimka „nultog“ stanja, kao i geodetskog snimka postojećeg stanja, primenom softvera Civil 3D, ali i na osnovu dobijenih rezultata prikazanih u elaboratu geofizike, izmodelovano je 3D postojeće tela deponije. Na osnovu izrađenog 3D modela određena je i količina nesabijenog odloženog otpada na predmetnoj deponiji, i ona iznosi oko 522 000 m3.
Morfološki sastav otpada
Morfološki sastav otpada predstavlja maseni udeo određenih vrsta otpada u karakterističnom uzorku. Na morfološki sastav utiče broj stanovnika predmetne lokacije, klima, geografski položaj, godišnje doba, ekonomska situacija i tipologija naselja.
U sklopu istražnih radova, izvršeno je i određivanje masenih udela pojedinačnih frakcija prema klasama krupnoće na postojećoj nesanitarnoj deponiji.
Određivanje masene distribucije materijala prema klasama krupnoće na nesanitarnoj deponiji u Pirotu, odnosno morfološkog sastava otpada obuhvatilo je, prvenstveno iskop otpadnog materijala na mestima predviđenim za postavljanje istražnih biotrnova pomoću kašike bagera, i to površinskog sloja do dubine 3 m, za ukupno 3 biotrna.
Kao rezultat navedenog postupka dobijene su sledeće frakcije:
prva, krupna frakcija, koju čine čestice veće od 80 mm,
druga, sitna frakcija koju čini čestice manje od 80 mm, i veće od 40 mm,
treća, sitna frakcija koju čine čestice manje od 40 mm, i veće od 20 mm,
četvrsta, najsitnija, čije su čestice manje od 20 mm, kojoj je izmerena zapremina i udeo u ukupnoj zapremini kompletnog uzorka.
Na grafiku na slici 1.5.5.1 prikazane su sumirane dobijene vrednosti za udele frakcija otpada po klasama krupnoće.
Slika 1.5.5.1. Maseni udeli pojedinačnih frakcija otpada kompozitnog uzorka po „vertikali“
Obzirom na starost deponije, morfološki sastav nije mogao jasno da se definiše, pa je moglo samo da se zaključi da je u frakciji većoj od 80 mm bio značajan udeo plastičnog otpada.
Prikaz predloženog rešenja sanacije
Projektno rešenje, kao i određivanje postupka sanacije i rekultivacije nesanitarne deponije čvrstog komunalnog otpada u Pirotu, dato je u skladu sa Pravilnikom o metodologiji za izradu projekata sanacije i rekultivacije („Službeni glasnik RS“, br. 74/2015). Ovaj Pravilnik, izdat od strane Ministarstva za poljoprivredu i zaštitu životne sredine Republike Srbije, razlikuje četiri grupe nesanitarnih deponija i sadrži postupke za izradu projekata sanacije svake od grupa.
Prema Pravilniku nesanitarne deponije se mogu podeliti na:
A. nesanitarne deponije – smetlišta koja se konačno zatvaraju;
B. nesanitarne deponije - smetlišta, koja će se koristiti do tri godine;
V. nesanitarne deponije – smetlišta, koja će se koristiti pet i više godina;
G. nesanitarne deponije - smetlišta koja direktno ugrožavaju izvorišta vodosnabdevanja (bez obzira na veličinu i vek eksploatacije).
Imajući u vidu projektni zadatak kojim je zadat cilj izrade projektne dokumentacije, a odnosi se na prestanak nekontrolisanog deponovanja na nesanitaru deponiju u Pirotu i njegovo konačno zatvaranje, predmetno nesanitarno smetlište prema Pravilniku spada u grupu A. – nesanitarnih deponija – smetlišta koja se konačno zatvaraju.
Usvojena varijanta tehničkog rešenja:
Ova varijanta tehničkog rešenja takođe predviđa oblikovanje tela deponije tako da se postojeća količina otpada preraspodeljuje na trenutnoj lokaciji, i da se kosine stabilizuju na nagib 1:2,5. Bitna karakteristika ovog rešenja je što je predviđeno da se površina deponije koristi za ugradnju solarnih panela. Projektom je predviđena ugradnja podloge, sa jedne strane nosivost podloge, a sa druge strane nagib kosina za postavnjanje solarnih panela. Odloženi otpad pakuje tako da se postojeći otpad stabilizuje i preraspodeljuje do kote 380 mnm.
Opis planiranih aktivnosti
Pre usvajanja rešenja urađena je analiza stabilnosti završne kosine deponije. Koristeći softverski paket GEO 5, urađena je provera stabilnosti deponije, sa novoprojektovanim kosinama nagiba 1:2.5. Analizirana su dva „kritična“ profila, prema metodu provere EN 1997 – DA1 (provera stabilnosti kosine – Bishop).
Na osnovu urađenih analiza utvrđeno je da trenutne kosine deponije ne zadovoljavaju uslove stabilnosti, dok projektovane kosine nagiba 1:2.5 zadovoljavaju.
PREDVIĐENE AKTIVNOSTI U SANACIJI DEPONIJE:
Ubrzano kontrolisano otplinjavanje deponijskog gasa i to sa zona tela deponije na kojima će se vršiti preraspodela masa u cilju formiranja stabilnog tela deponije sa jasnim granicama otpada i kosinama stabilnog nagiba.
Preraspodelu masa otpada koji se nalazi van granica parcele, kao i van novoprojektovane granice tela deponije, ali i u cilju obezbeđivanja stabilnosti tela deponije, na površinu tela deponije do kote 380 mnm.
Odlaganje i tretman (koji uključuje ponovno iskorišćenje i/ili odlaganje) materijala uz prethodnu analizu akreditovane laboratorije, a koji ima karakter komunalnog otpada.
Postavljanje sistema za upravljanje deponijskim gasom, koji obuhvata ugradnju biotrnova na rekultivisanom telu deponije.
Formiranje pristupnog puta na telo deponije.
Formiranje podloge za ugradnju solarnih panela.
Formiranje obodnih betonskih kanala za prikupljanje atmosferskih padavina sa saniranog i rekultivisanog tela deponije.
Tehnička i biološka rekultivacija tela deponije korišćenjem zakonskom regulativom definisanih slojeva za zatvaranje nesanitaranih deponija.
Postavljanje ograde i kapije za kontrolisan ulaz i izlaz na nesanitarnu deponiju
Ugradnja pijezometara za monitoring podzemne vode.
Imajući u vidu da je sanacija deponije podeljena u dve faze, u narednom delu dat je opis pojedinih vrsta radova u svim fazama, a vrste i količine radova koje su predmet ove faze sanacije mogu se videti u obrascu strukture cene – predmeru i predračunu koji je sastavni deo konkursne dokumentacije.
Ubrzano kontrolisano otplinjavanje
Na osnovu podataka o površini i količini otpada koji je potrebno preraspodeliti prema ranije opisanom postupku, prethodno je potrebno izvšiti ubrzano kontrolisano otplinjavanje iste. Kritične zone na kojima će biti primenjena tehnologija otlinjavanja, pre svega se odnose na deo deponije koji će se potpuno iskopati i premestiti na glavni deo tela deponije, kao i na telu deponije gde će se vršiti iskop otpada u cilju formiranja pristupnog puta i stavilizacije kosina upravo preraspodelom masa i fomiranjem kosina nagiba 1:2,5 i bermi širine 4 m na kotama 364 mnm i 372 mnm.
U numeričkoj dokumentaciji ovog Projekta prikazana je i količina otpada koju je potrebno ubrzano otpliniti kako bi se moglo pristupiti preraspodeli masa.
Bez obzira na procenjenu vrednost trajanja otplinjavanja jedne zone, proces se ponavlja sve do momenta kada se koncentracija metana ne spusti na vrednost ispod 1 % i bude konstantna, čime se smatra da je deponija dostigla stabilne i bezbedne uslove za dalje planirane radove.
Po otplinjavanju jedne zone, postrojenje se prenosi i instalira na sledećoj, i sve tako dok se ne otplini cela površina komunalnog otpada do dubine 3,5 m, kolika je zona uticaja biotrna.
Na slici broj 1.5.7.1. prikazane su prikazane su dubine postojećeg deponovanog otpada na deponiji na osnovu istražnih radova i modelovanja terena, a na slici 1.5.7.2. predložene su zone otplinjavanja prvog sloja otpada do dubine od 3,5 m (narandžasta polja) i od 3,5 m do 7 m (žuta polja).
Slika 1.5.7. 1 - Šematski prikaz zona dubina deponovanog otpada
Slika 1.5.7. 2 - Šematski prikaz zona ubrzanog kontrolisanog otplinjavanja
Po otplinjavanju prve zone moguće je vršiti iskop i preraspodelu otpadnog materijala prema prethodno opisanom postupku, i tako redom dok se ne raščisti predviđena površina do zadate dubine.
Tehnologija ubrzanog kontrolisanog otplinjavanja prikazana je kroz poglavlje Prikaz tehnologije tretiranja (prerada, reciklaža, odlaganje i sl.) svih vrsta otpadnih materija.
Preraspodela masa
U cilju formiranja stabilnog tela deponije sa jasno definisanom granicom koja je u granicama parcele, potrebno je izvršiti preraspodelu masa postojećeg otpada. Kako je već ranije opisano, na osnovu postojećeg geodetskog snimka „nultog“ stanja i novog geodetskog snimka postojećeg stanja, primenom softvera Civil 3D je formiran 3D model postojećeg tela deponije, na osnovu kog je određena količina odloženog otpada na deponiji u Pirotu.
Uporednom analizom postojeće granice tela deponije, granice parcele, kao i novoprojektovane granice saniranog tela deponije, izvršen je proračun količina otpada koje se moraju preraspodeliti kako bi se stekli uslovi za formiranje stabilnog tela deponije.
Zahtevi koje je bilo potrebno ispuniti kako bi se na predmetnoj lokaciji, uzimajući u obzir površinu, količinu i vrstu postojećeg otpada, kao i površinu parcele, pre svega su se odnosili na rezultate dobijene geomehaničkim istraživanjima.
Proračunom stabilnosti kosina na postojećoj deponiji, dobijen je ugao nagiba α=33,6⁰, što znači da je potrebno izvršiti preraspodelu mase kako bi se obezbedila stabilnost.
S tim u vezi, uzimajući u obzir spomenutu veliku denivelaciju terena, ali i zapreminu koju je potrebno obezbediti za odlaganje otpada, projektno rešenje u smislu stabilnosti kosina, obuhvata formiranje kosina nagiba 1:2,5, uz formiranje bermi širine 4 m.
Izvršenim kalkulacijama količina i 3D modelovanjem tela deponije, novoprojektovana površina saniranog tela deponije će iznositi oko 49 480 m2, dok će novoprojektovana kota do koje će se vršiti preraspodela otpada u visinu, iznositi 380 mnm.
Berme širine 4 m, koja će imati ulogu u stabilizaciji kosina tela deponije, ali i u omogućavanju pristupa budućem sistemu za upravljanje deponijskog gasa, a ujedno će predstavljati i trasu za odlaganje otpada potrebno je formirati celom dužinom tela deponije, i to na kotama 364 mnm i 372 mnm. Ovim će se postojeće, strme kosine sanirati i obezbediti njihova stabilnost. Preraspodela masa otpadnog materijala će se vršiti tako da se premešten otpad odmah niveliše i sabija.
Izvršenu preraspodelu masa mora pratiti kompaktovanje preraspoređenog materijala i to do ostvarenja modula stišljivosti od Ms>5 MRa, određenim istražnim geomehaničkim radovima, prikazanim u Elaboratu o geotehničkim istražnim radovima na nesanitarnoj deponiji u Pirotu iz 2019.
Količine otpada čiju je preraspodelu potrebno izvršiti prikazane su kroz numeričku dokumentaciju ovog Projekta.
Na sledećoj slici prikazana je šema projektovane preraspodele masa na predmetnoj deponiji.
Slika 1.5.7. 3 - Šema preraspodele masa otpada
Pre početka radova na preraspodeli masa, a u skladu sa postojećim stanjem, odnosno zatečenim stanjem rasprostranjenog otpada, u cilju bezbednog izvođenja radova, potrebno je izvršiti ubrzano kontrolisano otplinjavanje kritičnih zona otpada koji će se premeštati. Upotrebom tehnologije za ubrzano kontrolisano otplinjavanje višegodišnji proces produkcije deponijskog gasa, u površinskim slojevima, će se svesti na minimum i omogućiti nesmetan iskop otpadnog materijala i njegov transport do mesta određenog za preraspoređivanje.
Na deponiji je istražnim radovima konstatovano da postoje velike količine građevinskog otpada (betona, cigle, šuta...). U zavisnosti od toga gde se vršio iskop, dubine odloženog građevinskog otpada variraju. Usvojena dubina građevinskog otpada je oko 1,5 m. Na osnovu lociranih površina sa slike dždždž, gde su uočene zone najveće količine odloženog građevinskog otpada, procena je da na deponiji ima oko 30 000 m3 odloženog građevinskog otpada kog je potrebno usitniti. Ovaj materijal se može iskoristiti za slojeve za drenažu deponijskog gasa i atmosferske vode, kako je opisano u daljem tekstu.
Slika 1.5.7. 4 – Odložen građevinski otpad na deponiji
Pored građevinskog otpada, na deponiji je registrovan određen udeo odloženog zemljanog materijala.
Postrojenje za tretman deponijskog gasa
Metan je gas bez boje i mirisa i spada u zapaljive i toksične gasove u visokim koncentracijama, gde potiskuje kiseonik iz atmosfere. U rasponu metana od 5% do 15% zapreminskih i u kontaktu sa kiseonikom je samozapaljiv, a ove dve vrednosti predstavljaju donju i gornju granicu zapaljivosti metana. Uzimajući u obzir starost, površinu i zapreminu predmetne deponije, količina metana nije dovoljna za iskorišćenje u vidu stvaranja energije. Modelovanjem korišćenih podataka dobijen je prikazan dijagram, na osnovu čijeg pika se zaključuje da se najveća produkcija metana vezuje za period oko 2013. godine, kada je prestalo odlaganje komunalnog otpada. Količine produkcije deponijskog gasa sada su znatno manje, tako da je usvojeno rešenje za tretman gasa pasivna degazacija.
Sistem za upravljanje deponijskim gasom činiće ventilacioni objekti - biotrnovi, gde će se gas prirodnim putem kretati kroz sistem biotrnova i oslobađati u atmosferu, usled razlike u pritiscima i difuzijom.
Biotrnovi
Biotrnove čine perforirane HDPE cevi DN 160, postavljene u bušotini Ø 600, koja se ispunjava šljunkom frakcije 16-32 mm kako bi se zaštitila perforacija HDPE cevi od zapušavanja sitnim otpadom, ali i kako bi se postigla stabilnost celog biotrna.
Nakon formiranja projektovanog oblika tela deponije sa kosinama 1:2,5 i bermama širine 4 m, na kotama 364 mnm i 372 mnm, pristupa se postavljanju 12 biotrna na telu deponije. Biotrnovi su raspoređeni po površini tela deponije tako da je zona uticaja pojedinačnih biotrnova 60 m, obzirom na starost deponije, dubinu i koncentraciju deponijskog gasa.
Ugradnju predmetnih biotrnova potrebno je izvršiti sa odgovarajućom mehanizacijom na sledeći način: prvo se kašikom bagera vrši iskop rova dimenzija 2h3h2 m, pa se potom svrdlom Ø 600 priprema bušotina za postavljanje perforirane HDPE cevi DN 160. Tako formiranu bušotinu sa ugrađenom HDPE cevi potrebno je ispuniti šljunkom frakcije 16-32 mm. Preko instaliranog šljunka, potrebno je instalirati i zaptivni mineralni sloj u debljini od 30 cm. Biotrnove je potrebno postaviti na dubini 75-90 % od trenutne dubine otpada. U skladu sa tim, 10 biotrnova će biti dužine 11 m, a 2 biotrna na platou dužine 16 m.
Na sledećim slikama je prikazana ugradnja biotrnova u telo deponije.
Slika 1.5.7. 5 - Ugradnja biotnova
Slika 1.5.7. 6. - Presek biotrna
Detalj preseka biotrna dat u grafičkom prilogu br. 1.5.7.6. - Presek biotrna.
Postavljanje ograde i kapije
S obziroim da predmetna deponija nije ograđena, planirano je da se postavi ograda, visine 1.8m oko celog tela deponije, tj. Granicom atmosferskog kanala. Na jugozapadnom delu deponije, planirano je postavljanje kapije. Dužina ograde iznosi oko 870 m.
Tehnička i biološka rekultivacija tela deponije, formiranje travne površine.
Pravilnikom o metodologiji za izradu projekata sanacije i remedijacije ("Službeni glasnik RS", br.74/2015), zahteva se da se zatvaranje deponija vrši nanošenjem obaveznih zaštitnih slojeva – vodonepropusnog sloja (glina ili HDPE folija), drenažnog sloja i sloja zdrave zemlje za rekultivaciju. Na predmetnoj deponiji to će se postići upotrebom specijalnih geokompozitnih membrana za drenažu i zatvaranje tela deponije i formiranjem sloja za rekultivaciju. Nakon sprovedenih radnji tehničke i biološke rekultivacije biće izvršeno formiranje travne površine, sve u skladu sa Pravilnikom o metodologiji za izradu projekata sanacije i remedijacije ("Službeni glasnik RS", br.74/2015).
Tehnička rekultivacija deponije
Slojevi tehničke rekultivacije na telu deponije su sledeći:
zaštitni sloj prekrivke od prethodno separisanog materijala (30 cm),
geotekstil 300 g/m2,
drenažni sloj za drenažu gasa,
geosintetička glinena obloga - BENTOTEX – natrijum bentonit između dva različita sloja geotekstila, ili odgovarajućeg sličnog materijala,
drenažni sloj za drenažu atmosferske vode (30 cm),
geotekstil 300 g/m2,
sloj za rekultivaciju (30 + 20 = 50cm),
U sklopu formiranja stabilnog tela deponije, kao i kosina istog, preko uređenog tela deponije (iznivelisanog), planira se nanošenje završnog sloja zremljanog materijala u debljini od 30 cm. Glavna funkcija ovog sloja je da zaštiti naredne slojeve, geokompozitne materijale, od otpada ispod. Takođe, završni sloj ovog materijala treba da osigurna podlogu za instalaciju ostalih slojeva i ugradnju solarnih panela.
Nakon sprovedenih radnji tehničke i biološke rekultivacije biće izvršeno formiranje travne površine, sve u skladu sa Pravilnikom o metodologiji za izradu projekata sanacije i remedijacije ("Službeni glasnik RS", br.74/2015).
Prikaz tehnologije tretiranja (prerada, reciklaža, odlaganje i sl.) svih vrsta otpadnih materija
Deponijski gas
Deponijski gas nastaje razgradnjom organskih supstanci pod uticajem mikroorganizama u anaerobnim uslovima i usled razlike pritisaka u telu deponije i atmosferi, ima tendenciju da se kreće ka spoljašnjosti. Deponijski gas je promenljivog sastava jer zavisi od vrste i karakteristika odloženog otpada mikrobioloških procesa koji se odvijaju u telu deponije. Tipičan sastav deponijskog gasa: 47,4 % metana, 47,0 % ugljen-dioksida, 3,70 % azota, 0,80 % kiseonika, 0,10 % parafinski ugljovodonici, 0,20 % aromatični ugljovodonici, 0,10 % vodonik, 0,01 % vodonik-sulfid, 0,10 % ugljen-monoksid, 0,50% ostale komponente. Prema iskustvenim podacima iz 1 m3 otpada izdvaja se 0,4-0,5 m3 metana.
Proces razlaganja otpada se deli u pet faza koje prate ranije opisane faze nastajanja deponijskog gasa i procedne vode, ali ćemo u ovom momentu, podsećanja radi, izdvojiti tri ključne, a to su prva, kada se dešava fermentacija odloženog otpada, koja se uglavnom odigrava u aerobnim uslovima kada kao produkt nastaje ugljen-dioksid, potom treću fazu, koju karakteriše kombinacija aerobnih i anaerobnih uslova, gde se nastavlja produkcija ugljen-dioksida i započinje produkcija metana i na kraju petu fazu, koja se odvija u anarobnim uslovima kada se izdvaja metan.
Slika 1.5.7. 7 - Dijagram stvranja deponijskog gasa
Projektno rešenje tretiranja deponijskog gasa na nesanitarnoj deponiji u Pirotu podrazumeva upotrebu dve tehnologije. Odnosno, za potrebe bezbednih izvođenja radova na preraspodeli masa otpada, s obzirom na samozapaljivost metana u koncentracijama od 5 % do 15 %, primeniće se tehnologija ubrzanog kontrolisanog otplinjavanja u cilju brzog i efikasnog spuštanja koncentracija metana na vrednosti kada nije eksplozivan. Ova tehnologija će se primeniti na određenim zonama, na kojima će se vršiti iskop i preraspodela otpada. Tako će se stvoriti uslovi za bezbedno formiranje novoprojektovanog tela deponije. Nakon čega će se na nesanitarnoj deponiji instalirati i primeniti pasivna degazacija koja je trenutno tehno-ekonomski najprihvatljivije rešenje u skladu sa urađenim gasnim modelom i koncentracijom deponijskog gasa.
Legenda: A – Donja granica eksplozivnosti
V – Gornja granica eksplozivnosti
S – Tačka paljenja
Slika 1.5.7. 8 - Granica eksplozivnosti smese metana sa vazduhom
Ubrzano kontrolisano otplinjavanje
Tehnologija ubrzanog kontrolisanog otplinjavanja se zasniva na postavljanju metalnih perforiranih konstrukcija - biotrnova dužine 3 m, na rastojanju od 10 m, tako da formira šahovsko polje, i njihovom povezivanju u biogasnu mrežu. Ovakvo postrojenje zapravo čine biotrnovi i biogasna mreža koji su mobilni, i koji su sistemom cevi povezani sa kompresorskom stanicom i biofilterima. Pomoću kompresora koji radi naizmenično u dva režima koji se smenjuju na sat vremena (režim sa natpritiskom i režim sa potpritiskom), obezbeđuje se uduvavanje vazduha obogaćenog bakterijama u biotrnove i time u telo deponije, a potom u drugom režimu izvlačenje gasa iz tela deponije koji se sprovodi kroz biofilter i tako prečišćava. Ovakvim postupkom se dobija kvalitetno, kontrolisano i brzo provetravanje tela deponije, koje obezbeđuje bezbedan rad sa manipulacijom komunalnog otpada.
Na sledećoj slici je prikana tehnološka šema tehnologije ubrzanog kontrolisanog otplinjavanja.
Slika 1.5.7. 9 - Opšta šema tehnologije ubrzanog kontrolisanog otplinjavanja
Ova tehnologija podrazumeva konstantno praćenje rada sistema merenjem koncentracije gasova u kompresorskoj stanici sve dok aerobizacija ne bude uspešna, odnosno dok se koncentracija metana ne spusti do ispod 1 %. Prema dosadašnjem iskustvu, već posle 6 dana primene ove tehnologije koncentracije gasova opadaju.
Procedna voda
Procednu vodu sačinjavaju vode koje se nalaze unutar otpada, vode koje nastaju procesima razlaganja u odloženom otpadu i vode koje prolaze kroz odloženi otpad (atmosferske).
Procedna voda predstavlja tečnu fazu koja se cedi kroz telo deponije, koja sadrži dispergovane i rastvorene materije iz otpada (visok sadržaj amonijaka, nitrata, teških metala, raznih organskih jedinjenja, među kojima su često i toksična organska jedinjenja) koja predstavljaju potencijalnu opasnost po kvalitet tla i podzemnih voda.
Prilikom određivanja kvaliteta procednih voda posebnu pažnju treba obratiti na biohemisjku potrošnju kiseonika (BPK), hemisjku potrošnju kiseonika (HPK) i njihov međusobni odnos.
Biohemijska potrošnja kiseonika (BPK) je količina kiseonika potrebna da bi se izvršila biološka oksidacija biorazgradivih suspendovanih materija. HPK je hemijski potrebna količina kiseonika za oksidaciju organskih komponenti i neorganskih soli i predstavlja pokazatelj zagađenosti otpadnih voda. Odnosom biohemijske i hemijske potrošnje kiseonika moguće je pratiti biorazgradivost procedne vode. Ukoliko je BPK/HPK veći od 0,5; materijal je biorazgradiv, a ukoliko je manji od 0,2; deponija ulazi u zrelu fazu.
Najproduktivniji period stvaranja procednih voda odigrava se u fazi III. Fazu III karakterišu: visoke koncentracije isparljivih masnih kiselina, rN vrednost niža od 5, visoka biohemijska potrošnja kiseonika (BPK), visok odnos biohemijske i hemijske potrošnje kiseonika BPK/HPK (>0,7) i visoka koncentracija amonijum jona (NH4+). Procedne vode su često opterećene teškim metalima, od kojih izdvajamo Cd, Hg, As i Cr.
Na predmetnoj deponiji nije prikazano prisustvo procedne vode, tako da nije ni opisan nikakvo postupanje.
Način postupanja sa otpadom nastalim kao posledica zagađenja i primenjene mere sanacije i rekultivacije
U okviru postupka sanacije, zatvaranja i rekultivacije postojeće deponije - smetlišta čvrstog komunalnog otpada nema posledica zagađenja životne sredine, s obzirom na to da se sva primenjena tehnologija odnosi na minimiziranje uticaja već postojećeg smetlišta na okolinu.
Uslovi i mere zaštite životne sredine, odnosno uslovi zaštite prirode
Svi radovi se moraju izvesti pod uslovima i na način utvrđen Zakonom o planiranju i izgradnji objekata („Sl. glasnik RS“, br. 72/2009 – ispr., 64/2010 – odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 – odluka US, 50/2013 – odluka US, 98/2013 – odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 – dr.zakon 9/2020, 52/2021 i 62/2023), Zakonom o zaštiti životne sredine („Sl. glasnik RS“, br. 135/2004, 36/2009, 36/2009 – dr.zakon, 72/2009 – dr.zakon, 43/2011 – odluka US, 14/2016, 76/2018, 95/2018 – dr.zakon i 95/2018 – dr.zakon i 94/2024-dr.zakon), Zakonom o upravljanju otpadom („Sl. glasnik RS“, br. 36/2009, 88/2010, 14/2016, 95/2018 – dr.zakon i 35/2023), Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu („Sl. glasnik RS“, br. 35/2023), Zakon o transportu opasnog tereta („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010 i 104/2016 – dr. zakon, 83/2018 – dr.zakon i 10/2019-dr.zakon), Pravilnikom o metodologiji za izradu projekata sanacije i rekultivacije („Službeni glasnik RS“, br. 74/2015) i Pravilnikom o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada („Sl. glasnik RS“, br. 56/2010, 93/2019, 39/2021 i 65/2024).
U ugovorenom predračunu date cene odnose se na jediničnu meru gotovog posla na dan predaje. Prema tome, jedinične cene obuhvataju nabavku potrebnog alata i materijala za sav rad, obradu i pripremu materijala, dovoz i upotrebu materijala, čišćenje terena, sve troškove za prethodno laboratorijsko ispitivanje, kao i ispitivanje u toku uklanjanja otpada, a u svemu prema JUS-u i zahtevu Investitora, troškove održavanja izvršenih radova u propisanom stanju do predaje, uklanjanje pomoćnih i privremeno postavljenih objekata, instalacija i sredstava kao i raščišćavanje terena po završenim radovima.
Svi radovi se moraju izvoditi u svemu prema projektu, a obračun će se izvšiti prema stvarno izvedenim količinama. Odluku o potrebi izmene ili dopune projekta ili njegovih delova donosiće sporazumno, Projektant, Nadzorni odrgan (kao predstavnik Investitora) i predstavnik Izvođača, i tu svoju odluku unosiće u Građevinski dnevnik. Izmene koje se ne sprovedu po opisanom postupku i ne uvedu u Građevinski dnevnik neće se obračunavati ni u privremenim ni u konačnim situacijama.
Naknade šteta izazvane procesom rada Izvođača podnosi i plaća Izvođač.
Mere zaštite životne sredine – uslovi zaštite prirode
Projektom sanacije se sprečava, tj. svodi na minimum dalje širenje zagađenja u zemljište, podzemne i površinske vode.
Kao veoma važan postupak u realizaciji predmetnog projekta predstavljaju stručni nadzor i adekvatan monitoring. Za vreme trajanja radova potrebno je obezbediti stručan nadzor nad izvođenjem radova. Stručni nadzor obezbeđuje Investitor.
Monitoring se predviđa po završetku radova, odnosno po završetku procesa sanacije.
Stručni nadzor i interne mere kontrole koje obezbeđuju odgovarajuće izvršenje efikasnosti planiranih mera
Stručni nadzor nad planiranim radovima određuje Invenstitor projekta. Za svaku fazu izvođenja radova potrebno je radovi budu ispraćeni od strane stručnog Nadzora. Tim stručnog Nadzora čine:
Odgovorni rukovodilac radova;
Odgovorni inženjer mašinstva;
Odgovorni tehnolog;
Lice za bezbednost i zdravlje na radu;
Zamenici odgovornog rukovodioca radova;
Upravnik deponije;
Nezavisni spoljni član, koji prema Pravilniku mora biti iz struke sa najmanje četvrtim stepenom obrazovanja i najmanje 10 godina iskustva iz relevantne oblasti.
Neophodno je da se redovno vodi i overava građevinski dnevnik od strane rukovodioca, nadzornog tima i ovlašćenog lica realizatora projekta.
Nadležni iz tima Investitora mora da prođe adekvatnu obuku iz oblasti rekultivacije, tokom koje bi bile propisane interne mere kontrole, a prvenstveno izvršenja aktivnosti za određene faze Projekta u skladu sa gantogramima nedeljnih radova, sa posebnim osvrtom na monitoring realnih terenskih parametara.
Pojam monitoringa podrazumeva sistematsko praćenje i beleženje podataka vezanih za okruženje, odnosno merenje, ispitivanje i ocenjivanje indikatora stanja i zagađenja životne sredine. Definiše se kao kontinuirani proces prikupljanja i analiziranja podataka, na osnovu kojih se mogu izvesti relevantni zaključci na prostoru obuhvećenom predmetnim Projektom.
Monitoring pri izvođenju radova karakterišu sledeći ciljevi:
Praćenje stepena zagađenosti životne sredine kroz analizu koncentracije polutanata u pojedinim elementima životne sredine u skladu sa normiranim vrednostima i standardima;
Identifikacija izvora zagađenja ili rizika;
Preduzimanje preventivnih mera u segmentima značajnim za zaštitu životne sredine od zagađivanja;
Praćenje trendova raspodele koncentracija zagađujućih materija;
Obezbeđivanje podataka za donošenje odluka o redukciji emisije ili imisije;
Procena izloženosti populacije;
Obaveštavanje javnosti;
Sagledavanje uticaja preduzetih mera na stepen zagađenosti životne sredine.
Interne mere kontrole koje ukuljučuju i program monitoringa kako bi se pratio tok sanacije, odnosno smanjenje rizika po ljudsko zdravlje i životnu sredinu
Interne mere kontrole uključuju i program monitoringa kako bi se pratio tok sanacije i smanjio rizik po životnu sredinu i ljudsko zdravlje.
Shodno Zakonu o bezbednosti i zaštiti zdravlja na radu („Službeni glasnik RS“, br. 91/2015), kao i opštim važećim normama, potrebno je predvideti i primeniti mere zaštite na radu u cilju sprečavanja opasnosti koje se mogu javiti u toku izvođenja radova.
Moguće opasnosti u toku izvođenja radova:
A. Opasnost od saobraćaja;
B. Opasnost od požara;
V. Opasnost u toku rada na mehaničkim mašinama i alatkama;
G. Ostale mehaničke opasnosti pri radu sa građevinskim materijalima, koje mogu dovesti do povrede i ozleda lica koja učestvuju u izvođenju radova.
Mere za otklanjanje opasnosti u toku izgradnje
Prilikom izvođenja radova, radi sprečavanja opasnosti potrebno je angažovati organizaciju koja je registrovana za vrstu delatnosti koja je predmet ove tehničke dokumentacije. Ova organizacija na gradilištu mora imati ovlašćeno lice koje će rukovoditi izvođenjem radova. Isto lice mora imati položen stručni ispit za odgovarajuće poslove i mora se pridržavati propisa, normativa i standarda za te vrste delatnosti. Investitor je dužan da obezbedi stručni nadzor nad izvođenjem radova.
Gradilište treba da bude propisno obezbeđeno i uređeno. Izvođač radova je u obavezi da izradi poseban Projekat o uređenju gradilišta i primeni odgovarajuće mera lične zaštite.
Investitor je u obavezi da u toku izvođenja radova, preko nadležnih institucija, osigura bezbedno odvijanja saobraćaja na pristupnom putu i drugim okolnim saobraćajnicama.
Opasnosti se mogu javiti i prilikom odvijanja saobraćaja na samom gradilištu, kao i na pristupnim saobraćajnicama. Za navedene saobraćajnice treba izvesti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju. Učesnici u saobraćaju moraju se u svemu pridržavati Zakona o bezbednosti saobraćaja.
Uređenje i održavanje saobraćajnica
Odgovorna lica na gradilištu (šef gradilišta i poslovođa) organizovaće tok kretanja vozila i građevinskih mašina za vreme dok ista obavljaju zadatke na izvođenju radova. Za bezbedno odvijanje javnog saobraćaja u toku izvođenja radova na putu, neophodno je da se šef gradilišta pridržava propisa o bezbednosti javnog saobraćaja kroz postavljanje odgovarajućih saobraćajnih znakova.
Uređenje električnih instalacija za pogon i osvetljenje na pojedinim mestima na gradilištu
Uređenje električnih instalacija na gradilištu nije predviđeno, s obzirom da će se radovi na gradilištu odvijati samo u dnevnoj smeni, te za izvođenje radova nije potrebno veštačko osvetljenje.
Smeštaj građevinskih mašina i postrojenja
Po isteku radnog vremena mašine će se parkirati u krugu gradilišta, uz postavljanje odgovarajuće signalizacije.
Određivanje radnih mesta na kojima postoji povećana opasnost po život i zdravlje radnika, kao i vrste i količine potrebnih ličnih sredstava, odnosno zaštitne opreme
Ugrožena radna mesta predviđena su Pravilnikom o zaštiti na radu pri izvođenju građevinskih radova („Sl. glasnik RS“, br. 53/97), a to su:
vozači motornih vozila,
rukovaoci građevinskih mašina,
Sva radna mesta podvrgnuta periodičnom pregledu jedanput u dvanaest meseci, a po potrebi i više puta.
Lična zaštitna sredstva ovih radnika, količina ovih sredstava i oprema za ličnu zaštitu na gradilištu obezbediće se prema Pravilniku o zaštiti na radu pri izvođenju građevinskih radova („Sl. Glasnik RS“, br. 57/97), koji je predviđen i rok trajanja za svako od ovih sredstava.
Mere i sredstva protivpožarne zaštite na gradilištu
Svi radnici na gradilištu dužni su da u obavljanju svojih poslova postupaju tako da je isključena mogućnost nastanka požara. Na gradilištu će se postaviti protivpožarni aparati. Vrsta protivpožarnih aparata i opreme: (S6 i S9 suvi prah) sanduk sa peskom, bure sa vodom. čaklja, kramp i lopata. Aparati za gašenje požara moraju biti vidno obeleženi i u svako doba pristupačni za slučaj hitne intervencije. Takođe, na samom gradilištu mora postojati tabla sa natpisom ZABRANJENO PUŠENJE I KORIŠĆENJE OTVORENOG PLAMENA.
Izgradnja, uređenje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu
Održavanje čistoće i higijene na gradilištu obezbeđuje se ljudstvom iz sastava gradilišta, kao i odgovarajućim sanitetskim materijalom.
Organizacija prve pomoći na gradilištu
Prvu pomoć povređenima na gradilištu ukazuju radnici zaposleni na gradilištu koji su završili kurs za pružanje prve pomoći. Na gradilištu se mora nalaziti kutija za pružanje prve pomoći snabdevena sanitetskim materijalom.
Osoblje gradilišta je dužno da u slučaju povrede na radu obavesti referenta zaštite na radu i da popuni prijavu o nesreći. Na istaknutom mestu napisati sledeće telefone:
najbliže zdravstvene stanice,
stanice policije,
referenta zaštite na radu,
inspekcije rada.
Svaka teška povreda na radu mora se prijaviti inspekciji rada u roku od 24 sata.
Radna mesta i prostori sa povećanom opasšnošću, odnosno uslovima rada
Planiranom organizacijom i tehnologijom rada na gradilištu utvrdiće se radna mesta i prostori sa povećanom opasnošću, odnosno uslovima rada, kao što su:
radni prostor građevinske mašine,
radna mesta rukovaoca građevisnkih mašina,
i ostala radna mesta, poslovi i prostori koji su utvrđeni Pravilnikom o zaštiti na radu pri izvođenju građevisnkih radova („Sl. glasnik RS“, br. 53/97).
Obeležavanje opasnih radnih mesta i prostora izvršiće se postavljanjem odgovarajućih natpisa i oznaka prema vrsti opasnosti.
Obezbeđenje radnih mesta i prostora sa posebnim uslovima rada izvršiće se izradom zaštitnih ograda. postavljanjem štitnika na rotirajuće delove mašina, postavljanjem zaštitnih nadstrešnica gde postoji mogućnost pada predmeta sa visine i drugo.
Pored primene mogućih mera zaštite na propisan način, obaveza je svakog lica koje neposredno radi, rukovodi poslom, vrši nadzor i slično da se pridržava upozorenja i pravilno upotrebljava sredstva lične zaštite.
U cilju potpunije zaštite od mehaničkih povreda na radnom mestu moraju se preduzeti sledeće mere:
Mašine koje rade na gradilištu moraju biti potpuno ispravne i da im sigurnosni uređeđaji pravilno funkcionišu;
Rad sa mašinama može biti poveren samo stručno obučenim radnicima, koji su zdravstveno sposobni za rad na rukovanju mašinama;
Svaka mašina mora se tehnički održavati i pregledati prema važećim propisima;
Radni prostori mašine moraju biti obeleženi vidnim natpisima:
- ZABRANJEN PRISTUP NEOVLAŠĆENIM LICIMA
- ZABRANJEN PRISTUP I STAJANJE ISPOD VISEĆEG TERETA.
Svi sigurnosni uređaji na mašini moraju biti ispravni, a njihovu ispravnost rukovalac mora svakodnevno kontrolisati.
Pre početka rada mašine rukovalac je dužan da upozori okolinu zvučnim signalom i da sačeka da svi radnici izađu iz opasne zone.
Lična zaštitna sredstva
Zavisno od vrste i prirode posla, opasnosti, štetnosti radnih uslova i drugih relevantnih elemenata, treba obezbediti sledeća sredstva lične zaštitne opreme:
Za zaštitu glave: šlem (rudarski, odnosno građevinski);
Za zaštitu očiju i lica: štitnik za oči i lice, štitnik za oči, naočari sa providnim staklom i bočnom zaštitom, naočari sa providnim tripleks - staklom i nepropusnim okvirom;
Za zaštitu organa za disanje: respirator za zaštitu organa za disanje od grube, neagresivne i neotrovne prašine, respirator za zaštitu organa za disanje od štetnih para, u manjim količinama, cevna maska, cevna maska sa kapuljačom ili šlemom, aparati sa kiseonikom ili komprimovanim vazduhom (izolacioni aparati);
Za zaštitu ruku: kožne rukavice (obične), kožne rukavice sa čeličnim zakivcima ili pločicama, postavljene kožne rukavice, za rad pri temp. do +5⁰S, rukavice od prirodne ili sintetičke gume, raznih dužina;
Za zaštitu nogu: kožna kolenica, potkolenica od kože ili čvrstog platna, postavljena filcom sa unutrašnje strane;
Za zaštitu ručnog zgloba i ramena: kožni štitnik za ručni zglob, kožni štitnik za rame;
Za zaštitu od vlage i hladnoće: prostirka od kože ili drugog izolacionog materijala.
Kako bi se obezbedila maksimalna zaštita radnika tokom izvođenja radova, takođe je potrebno pridržavati se sledećih pravila:
Proveriti opremu, tj. vozila pre puštanja u rad;
Prilikom ulaska u vozilo koristiti stepenice i rukohvatače;
Održavati čiste stepenice;
Nositi zaštitna odela;
Raditi, tj. manipulisati vozilom sedeći na sedištu za vozače;
Nositi sigurnosne pojaseve;
Ne opravljati mašinu dok motor radi;
Držati dovoljno rastojanje između vozila;
Ne voziti prebrzo;
Parkirati vozilo samo na ravnom terenu;
Sve priključne elemente držati okrenute ka tlu, kada je vozilo parkirano;
Nikada ne skakati sa vozila;
Izbegavati ostavljanje vozila bez nadzora;
Uvek koristiti adekvatno osvetljenje;
Očistiti opremu pre popravke;
Po završetku rada parkirati vozilo za to određen prostor.
U priloženoj projektnoj dokumentaciji, prilikom izrade, primenjeni su važeći tehnički propisi, normativi i standardi i predviđeni su materijali koji se pre ugradnje moraju ispitati. Kvalitet ugrađenog materijala ispituje se po važećim tehničkim propisima.
Opasnost od elementarnih i drugih nepogoda
Elementarne nepogode kao što su zemljotres, požar i vremenske nepogode mogu nepovoljno uticati na funkcionisanje gradilišta i na zaposlne radnike.
Nepažnja zaposlenih, kvar na instalacijama opreme, potom, elementarne nepogode ili druga razaranja mogu biti uzroci izbijanja požara na gradilištu.
Zaključak
Tokom izrade Projekta sanacije i rekultivacije nesanitarne deponije nesanitarne deponije „Pirot“ korišćene su primenjene i predviđene odgovarajuće odredbe navedenih zakona, propisa i standarda i tehničkih normativa u cilju sprovođenja mera za otklanjanje opasnosti i štetnosti u pogledu zaštite, bezbednosti i zdravlja na radu.
Opšte napomene i obaveze
Pored navedenih mera zaštite na radu na gradilištu je neophodno ispoštovati i sledeće:
Izvođač radova je obavezan da uradi poseban Elaborat o uređenju gradilišta i radu na gradilištu.
Proizvođač oruđa na mehanizovani pogon je obavezan da dostavi uputstvo za bezbedan rad i da potvrdi na oruđu, da su na istom primenjene propisane mere i normativi zaštite na radu, odnosno dostavi uz oruđe za rad atest o primenjenim propisima zaštite na radu.
Preduzeće je obavezno da pre početka rada na 8 (osam) dana obavesti i nadležni organ ispekcije rada o početku rada.
Preduzeće je obavezno da izradi normativna akta iz oblasti zaštite na radu.
Preduzeće je u obavezi da izvrši obučavanje radnika iz materije zaštite na radu i da upozna radnike sa uslovima rada, opasnostima i štetnostima u vezi sa radom i da obavi proveru osposobljenosti radnika za samostalan i bezbedan rad.
Preduzeće je obavezno da utvrdi radna mesta sa posebnim uslovima rada, ukoliko takva mesta postoje.
Preduzeće mora posedovati Pravilnik o rukovanju električnim postrojenjima koja su eksplozivno zaštićena, kao i o evidenciji radova izgradnje, opravki i održavanju tih postrojenja. Tim pravilnikom treba predvideti i obavezne preglede tih postrojenja, kao i rokove ovih pregleda, pri čemu oni ne mogu biti duži od jedne godine.
Prilikom nabavke oruđa za rad i uređaja, uz propratnu dokumentaciju koja se prilaže, moraju se pribaviti i podaci o njihovim akustičkim osobinama, iz kojih će se videti da buka na radnim mestima i radnim prostorijama neće prelaziti dopuštene vrednosti.
Ako je za ispitivanje uslovima o dopuštenim vrednostima buke potrebno preduzimanje posebnih mera (prigušivači buke, elastični podmetači i sl.) u pomenutoj dokumentaciji moraju biti naznačene i te mere.
6 Struktura cene 2 faza.xlsx
# Struktura cene 2a Faza
RADOVI U FAZI 2
Br. pozicije | Pozicija - opis radova | Jed. Mere | Količina | Jed. cena [RSD] | Ukupno [RSD] | Procentualno učešće u ceni
rad | materijal
1. GEODETSKI RADOVI
1.1. | Geodetsko snimanje
Pozicija obuhvata snimanje terena neposredno pre početka izvođenja radova, kao i u toku radova na izradi sanacije. Napomena: S obzirom na mogućnost sleganja tela deponije nakon izvođenja radova u skladu sa predmetnom dokumentacijom, Izvođač je dužan da izvrši geodetsko snimanje neposredno po završetku predmetnih radova i o tome obavesti Stručni nadzor.
Obračun po kom. | kom | 2 | 0
1.2. | Čišćenje šiblja
Mašinsko čišćenje terena sa uklanjanjem šiblja, rastinja i korova. Pozicija obuhvata uklanjanje, utovar, lokalni transport i istovar na mesto predviđeno za to. Obračun po m2 očišćene površine.
Obračun po m2 | m2 | 12319.0153 | 0
UKUPNO 1. GEODETSKI RADOVI: | 0
2. UBRZANO KONTROLISANO OTPLINJAVANJE DEPONIJSKOG GASA
2.1. | Pripremni radovi za stacionarno postrojenje za otplinjavanje.
Priprema 2 zone radne površine dimenzija 20x10m za postavljanje postrojenja za otplinjavanje gasa pre početka izvođenja radova. Radna površina se priprema otklanjanjem/odgurivanjem otpada, planiranjem i nivelisanjem terena površine 20x10m, kao što je prikazano u grafičkim prilozima. U cenu je uračunato nasipanje tampon sloja tucanika, frakcije 0-63 mm, debljine 20cm. (20x10x=200 m2).
Obračun po m2 | m² | 110 | 0
2.2. | Radovi na instalaciji biotrnova.
Pozicija podrazumeva rad mehanizacije na pripremi terena za postavaljanje biotrna, kao i rad mašine na ugrađivanju biotrna u telo deponije. Takođe, ovom pozicijom je obuhvaćeno i instaliranje samog biotrna, osposobljavanje, povezivanje u gasnu mrežu i puštanje u rad sve u skladu sa tehničkim rešenjem. Biotrnovi se postavljaju na razmaku od 10 m, tako da čine šahovsko polje. Biotrnovi se primarnom biogasnom mrežom povezuju do sabirnika sa odvajanjem kondenzata, odakle se sekundarnom mrežom povezuju do glavnog sabirnika, odakle se jednom cevi povezuju sa kompresorskom stanicom
Odluka o dodeli
- Izabrani ponuđač
- BMD BAU DOO BEOGRAD
- Vrednost ugovora
- €2 660 015
- Datum odluke
- 14.10.2026
Naručilac
- JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE "REGIONALNA DEPONIJA" PIROT
- 14 ukupno, 14 u poslednjih 12 meseci
Poslednje nabavke naručioca
- Premije osiguranja
- Maziva
- Kabl za povezivanje DC punjača
- Tehnički pregled dogradnje Regionalne sanitarne deponije Pirot
- Nadzor nad izvođenjem radova za sanaciju i rekultivaciju smetlišta u Pirotu – druga faza
Pobednici kod ovog naručioca u istoj oblasti (CPV 45)
- BMD BAU DOO BEOGRAD · €2 660 015 · 14.10.2026
Tržište CPV
- Šifra CPV
- 45000000 — Građevinski radovi
- Otvorenih nabavki u oblasti sada
- 137
- Medijana poznatih vrednosti (12 meseci)
- €56 799na osnovu 1184 nabavki sa poznatom vrednošću
- Raspon poznatih vrednosti
- €794 – €281 147 046
Slični otvoreni tenderi
- Izrada sistema za dojavu požara
- Uređenje objekta dobrovoljnog vatrogasnog društva
- Ozelenjavanje i pejzažno uređenje uz primenu sistema za održivo upravljanje i održavanje zelenih površina
- IZNAJMLJIVANJE I POSTAVLJANJE OPREME (PRIVREMENIH STRUKTURA-OBJEKATA SA OPREMANJEM I MREŽNE OPREME) NA PROSTORU NA KOJEM ĆE SE ORGANIZOVATI EVROPSKO ATLETSKO PRVENSTVO U KROSU, BEOGRAD, UŠĆE, PARK PRIJATELJSTVA
- Sanacija nasipa i prilaza oko CS Bogojevo sa rekonstrukcijom pomoćnog objekta
Odakle podaci i kako čitamo rokove
- Podaci se preuzimaju sa zvaničnog izvora (Portal javnih nabavki (UJN)) — bez ručnog unosa.
- „Hitno“ znači da je do isteka roka ostalo 7 dana ili manje.
- Podaci se preuzimaju sa portala prilikom objave; izmene roka i dokumentacije pratite na izvornom portalu.